ZAHTJEVI VLADI RH - sa izračunom po zahtjevima, koliko bi državu koštali ti zahtjevi i odakle namaknuti sredstva.

1. KOLIKO BI DRŽAVU KOŠTALI NAŠI ZAHTJEVI? 

Hrvatska ima oko 1,23 milijuna umirovljenika. Trošak triju glavnih zahtjeva Matice iznosio bi oko 900 milijuna do 1 milijarde eura godišnje dodatno . Evo izračuna po stavkama:

 Zahtjev 1: Uvođenje zajamčene mirovine od 750 eura za 40 godina staža

 Trošak : Oko 250 do 300 milijuna eura godišnje .
o Objašnjenje : U Hrvatskoj nema previše ljudi koji uspijevaju ostvariti punih 40 godina staža. Podizanje njihove mirovine s minimalnih 530 eura na 750 eura obuhvatilo bi manji dio stanovništva koji je najviše radio. To državu ne bi srušilo, a nagradilo bi puni radni vijek

 Zahtjev 2: Češki model (Minimalna mirovina ne smije pasti ispod 20% prosječne plaće)

o Trošak : Oko 450 do 500 milijuna eura godišnje .
o Objašnjenje : Budući da je prosječna plaća 1.552 eura, ovaj model bi postavio zakonski prag da nitko ne smije imati mirovinu manju od 310 eura . To bi podiglo primanje za najugroženije umirovljenike s najmanjim mirovinama i to je ujedno najveći financijski stavak.

 Zahtjev 3: Reforma 13. mirovine (Progresivni regres umjesto 6 eura po godini staža)

o Trošak : Oko 150 do 200 milijuna eura godišnje dodatno .
o Objašnjenje : Vlada već troši novac na trenutni model 13. mirovine. Tražimo preraspodjelu: da se bogatijim umirovljenicima dodatak smanji, a onim najsiromašnijim poveća na 400 do 500 eura (slovenski model). Ukupni dodatni trošak proračuna bio bi minimalan ako se napravi dobra preraspodjela.

  2. ODAKLE NAMAKNUTI SREDSTVA ZA UMIROVLJENIKE?

 Izvor 1: Rekordno punjenje proračuna zbog inflacije i poreza
o Državni proračun za 2026. godinu iznosi rekordnih 35,7 milijardi eura prihoda . Zbog rasta cijena (inflacije) u trgovinama, država kroz PDV ubire više novca nego ikada prije. Ako država bilježi povijesne prihode preko leđa građana koji plaćaju skupe namirnice, pravedno je da se taj višak kroz mirovine vrati najugroženijima.

 Izvor 2: Oporezivanje ekstraprofita banaka i velikih korporacija

o Bankarski sektor i velike strane kompanije (trgovački lanci, telekomi) u Hrvatskoj ostvaruju rekordne zarade. Uvođenjem ciljanog, privremenog poreza na ekstraprofit velikih kompanija (kakav su uvele i druge zemlje EU), država može uprihoditi preko 300 milijuna eura godišnje, namijenjenih isključivo za mirovinski fond.

 Izvor 3: Preraspodjela iz stavki javne nabave i državnog aparata

 Rashodi države za 2026. godinu planirani su na čak 39,8 milijardi eura . Unutar tog iznosa skrivene su goleme stavke za materijalne troškove, kupovinu službenih automobila, skupe informatičke sustave i subvencije agencijama. Smanjenjem tih neproduktivnih troškova za samo 2,5%, oslobađa se preko milijarde eura za umirovljenike

 Izvor 4: Maksimalno korištenje EU fondova za socijalne programe

o Češka i Poljska iskoristile su milijarde iz EU fondova kako bi rasteretile domaći proračun. Ako se država projektom izgradnje, obnove i infrastrukture u potpunosti prebaci na europski novac, oslobađaju se stotine milijuna eura izvornih domaćih prihoda koji se onda mogu legalno preusmjeriti u mirovinski sustav.

Branko Matun